God. V, broj 12, 1. april 2017.

Vesti:
Zazvoni telefon, kratko obaveštenje, nažalost nije bilo neočekivano i... kraj. Ugasio se jedan život i na sceni i u stvarnosti, prosuli su se valovi životne i stvaralačke energije, otplovili su nekud daleko, a da li će se vratiti ne znamo kako i ne znamo kad. Napustila nas je naša rođaka i naš prijatelj i naš drug Mirjana Vukojčić.
Мирјана Вукојчић - Секана, Првакиња ЈДП-а, бард театра, свакодневно би каснила. Посматрано са стране једног догматичара, припремљеног на временски клише. Савремени човек не подразумева ванвременог уметника, заобилази слободу стваралаштва која никада не може бити ограничена.
Smrt je česta i bolna pojava pred kojom uglavnom zanemimo. Ponekad zbog straha od nestajanja, a ponekad i od straha da se suočimo sa neizbežnom stvarnošću i pitanjem sigurnosti vlastitih planova. Pitanja o smrti nas ispunjavaju teskobom i nemirom. Svakog od nas, nestajanje uopšte, a naročito nama dragih i bliskih osoba zapravo suočava sa pitanjem: Gde smo i kuda idemo?
Događaji:
Rođen sam u Beogradu, novembra 1980. godine koja je, između ostalog, bila zapamćena i po prvoj nestašici nekog proizvoda u tadašnjoj SFRJ – mleka u prahu za bebe, "Bebelac".Mnogo kasnije sam shvatio da na ovim prostorima se, zapravo, svaka godina od te, 1980-te pamti po nekim društvenim i/ili privatnim previranjima, te da je u bujicama događaja pravo umeće zadržati u sebi i oko sebe vrednosti uz koje je čovek rođen i uzgajan...
Akademik Gordana Vunjak-Novaković, u okviru svojih redovnih dolazaka u Srbiju, boravila je u Beogradu u decembru 2016. i u SANU održala veoma posećeno predavanje Susreti sa stvaraocima – masterklas. Na lagan i pristupačan način koji je svojstven profesorki Vunjak-Novaković govorila je o aspektima naučnog i stvaranja uopše i susrela se sa studentima kojima je uzor.
Predstavljamo vam
Ovo neće biti klasičan životopis iz nekoliko razloga. Kao prvo, sve manje vjerujem da nam životopisi mogu predstaviti osobu, da ju mogu opisati i približiti nam one važne stvari o čovjeku.
Kad promjeniš pogled na zimu ona postaje drugačija
Дорћолка, дама у шездесетим, служавка у дому свом, шнајдерка и сликарка, праља и цвећарка. Понекад и посластичар, и аниматор, кувар, песник, фотограф, молер, пројектант, проводаџија, ботаничар, писар, курир...
Volim životinje. Otkad pamtim znam da sam oduvek silno želela da neku imam uz sebe. Sećam se da je, u vreme kad sam ja bila mala, u našem ZOO vrtu bila ženka majmuna koja se zvala Sonja. Ne znam zašto, tek ona mi je postala opsesija. Iskreno sam verovala da ću, ako budem dobra, zaslužiti da mi je roditelji kupe i da će živeti sa nama.
Sećanja
Jara Ribnikar je ime dobila po svom stricu koga je njen otac Emil Hajek obožavao, ali je ovaj violinista umro mlad od tuberkuloze. Emil je bio pijanista i univerzitetski profesor, došao je iz Češke u Beograd da bi odmah bio postavljen za direktora muzičke škole Stanković. Majku lepoticu Jara je rano izgubila, a oca je obožavala. On je bio njen apsolutni idol.
Uspomene ne blede. Naprotiv, kako vreme prolazi, kako se stvarni događaji polako udaljavaju u zaboravu, uspomene postaju sve življe, izranjaju u hiljadu tonova, jarkih i blažih, prepliću se kao u kaleidoskopu i nameću nam se kroz snove, kroz asocijacije, kroz razgovore. U takvim trenucima spada lako nahvatana prašina zaborava i pojavljuju se blistave scene naše prošlosti.
Poezija i proza
Poezija
НА ТРАГУ СВЕТЛОСТИ
Оливера Шестаков објавила је трећу књигу песама под називом НА ТРАГУ СВЕТЛОСТИ у издању Удружења писаца Поета, и промовисала је на Сајму књига у Београду 2016. ...
LIČKA ZIMA
Teški snegovi
Beli i duboki
Liku sakrili ...
Маске
Од вајкада знамо ти лик
маско! Скриваш одлуке зле.           
Под моћном заштитом твојом
врше се намере све. ...
Proza
Суде ми. Не знам уопште о чему се ради. Са рукама везаним на леђима стојим у првом реду дворане сличне позоришној. На бини, испред мене, је судско веће састављено од петорице судија. Седе за великим, барокним столом са главама загњуреним у гомила списа.
U našem detinjstvu i odrastanju postojale su tri važne tačke u magičnom trouglu naših života. Taj mali, dečji mikrokosmos činile su, prvo ulica Čučuk Stanina, gde smo se rodili, igrali i provodili slobodno vreme. Drugo važno mesto je susedna ulica Jagićeva, u kojoj je bila smeštena osnovna škola Filip Višnjić, naš hram znanja, kroz koji smo svi prošli. A treća volšebna tačka je bila pijaca STARI DJERAM, za koju smo mnogo kasnije shvatili koliki je značaj imala za nas.
Milan i ja vratili smo se u našu hotelsku sobu, sa željom da napravimo mali predah, odmorimo se i u tišini sredimo svoje utiske. Utonula sam zadovoljna u sanjarenje, reprizirajući prepodnevni turistićki obilazak Kipa Slobode i Imigracionog Muzeja.
Folklorne crtice i anegdote
Народни обичаји зaузимају видно место у животу једне заједнице. Познат је лички обичај везан за вука који је иначе тотемска животиња Личана (ликос (грчки) - вук).
- Триста јаше, триста паше, један пуче, сви стадоше. (Тара, разбој). - Руњав Мате узја на те. (Бичани биљац). - Два лончића, четири заклопчића. (Очи и капци) ...
Kad čoban krene sa ovcama na pašu ili na vašar preko ramena prebaci čobansku torbicu sa neophodnom hranom i vodom. Sir se nosio u zastrugu, a voda u čobanji odnosno čuturi, uz to išli su i hleb i so.
UKUSI LIKE
Filozofija jednog lonca ili minimalizam kao pravac u kulinarstvu postoji kod nas oduvek bilo zbog oskudice hrane, uštede vremena, vere, čuvanja zdravlja, a pre svega zbog dobrog ukusa jela spremljenih u jednom loncu.
MA ŠTA MI REČE
Чудан облик тела, змијолике очи главоношца и риба одувек су у људима побуђивали занимање и страх. У средњем веку, а посебно то вреди за рибаре, поморце и китоловце северних земаља, приче о дивовским главоношцима - хоботнице и друга морска бића – кракерима примиле су најнеобичније, најјезивије и најмаштовитије азмере.
Године 1804, на железничкој прузи дугој петнаест километара почела је вожњу прва парна локомотива ...
Јеремијада је облик јадиковке која је добила име по јеврејском пророку Јеремији. У јеремијади се тужи због онога што се већ догодило и догађаја који се пророчки предвиђају. Пo библијском предању Јеремија је укротитељ змија.