DR GORDANA VUNJAK NOVAKOVIĆ - NAUČNICA KOJA PROMOVIŠE SRBIJU

Naše gore list Gordana Vunjak Novaković   prva je Srpkinja i prva žena koja je postala član Nacionalne akademije inženjerstva SAD. Aktivna je u dve sekcije: bioinženjerstvo i hemijsko inženjerstvo, i to zahvaljujući ogromnom doprinosu kultivaciji tkiva za primenu u regenerativnoj medicini. Procena njenog doprinosa i uticajau na širu naučnu oblast inženjerstva i medicine, može da  se meri i brojem citata. Dr Gordana Vunjak Novaković trenutno ima oko 11.000 citata prema Web of Science i oko 17.000 citata prema Google Scholar.

Istraživački tim GVN
Istraživački tim Gordane Vunjak Novaković

Član je Evropske akademije, male ali prestižne organizacije u kojoj se trenutno nalazi i 50 dobitnika Nobelove nagrade. Pre četiri godine, u Americi je proglašena za jednu od pet lidera u nauci i tehnologiji, iste godine izabrana je za priznanje Žene u tehnologiji Internacionalne dvorane slavnih. Iinostrani je član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Profesorka je biomedicinskog inženjerstva Mikati fondacije. Zamenik je šefa Odseka za biomedicinsko inženjerstvo i direktor Laboratorije za matične ćelije i inženjerstvo tkiva na Univerzitetu Kolumbija.

Dobitnica je nekoliko prestižnih nagrada američke agencije za istraživanje svemira, NASA i „Klemsonove nagrade“. Iza sebe ima više od 100 istraživačkih projekata i 44 patenta.

U Srbiju često dolazi; uključena je u više projekata, a ne propušta priliku da preko svojih predavanja srpsku javnost upozna sa najnovijim naučnim dostignućima iz oblasti kojima se bavi. Ove godine u Beogradu  održala je sledeća predavanja:

Interdisciplinarna istraživanja stem ćelija, biomaterijala  i bioreaktora tokom poslednih 20-ak godina ostvarila su zavidan napredak u  kultivaciji tkiva i organa i njihove primene u medicini. U toku su prekliničke studije koja daju nadu da će humana tkiva proizvedena u laboratoriji nastaviti da ulaze u kliničku praksu. Predavanja održana u SANU i Akademiji tehničkih nauka Srbije  dala su analizu novih  inženjerskih  pristupa, eksperimenntalnih i teorijskih, neophodnih za interdisciplinarne metode za kultivaciju tkiva, uz primere iz različitih oblasti hemijskog inženjerstva, bioinženjerstva i medicine.

Slušaocima na VMA prof. dr Gordana Vunjak Novaković predstavila je osnovne metode tkivnog inženjeringa i način, odnosno proces rekonstrukcije kostiju. Prikazani su rezultati višegodišnjih eksperimenata koji još uvek nemaju kliničku primenu i predstavljene su prednosti, ali i nedostaci upotrebe anatomski oblikovanih implantata razvijenih različitim tehnologijama.

 Govoreći o  novom metodu regenerativne medicine i rekonstruktivne hirurgije, naglasila je kako je tkivni inženjering počeo da se razvija pre 25 godina otkrivajući  veliki potencijal kroz mogućnost da se, od živih ćelija, po narudžbini napravi kost ili kompleks kostiju koji nedostaju.

Kosti i druga tkiva kojima mogu da se rekonstruišu lice i glava, dobijaju se u laboratoriji, uz korišćenje matičnih ćelija pacijenta, a zasejavaju se na matricu koja ima osobine kosti i precizno se oblikuje pomoću medicinskih snimaka i digitalnih fajlova.

Osnovna vokacija dr Gordane Vunjak Novaković   jeste da pomaže srpsku nauku, podučava, drži seminare   i veliki broj naših mladih ljudi na njen poziv je edukovan, a neki su ostali da rade u  njenoj laboratoriiji. Ponosna je kada svakodnevno prolazi Pupinovim mostom koji spaja dve zgrade Kolumbija univerziteta, a vodi u laboratoriju za fiziku nazvanu Pupin Hol, po čuvenom srpskom naučniku  koji je ovde diplomirao i  predavao. Profesorka i naučnica Gordana Vunjak Novaković  nikad nije zaboravila odakle potiče, ona promoviše Srbiju u svetu na najbolji  način, vrhunskim naučnim radom, sopstvenim dostignućima, a sve to čini temeljno, staloženo i sa  njoj sopstvenom skromnošću.